EUROBIOMED

Istraživačka skupina

Dio a: Popis postignuća voditelja projekta u zadnjih 5 godina

Pet publikacija

  1. Muzur A, Rinčić I. 2015. Van Rensselaer Potter i njegovo mjesto u povijesti bioetike. Zagreb: Pergamena. [210 str.; monografija]
  2. Muzur A, Rinčić I, Sodeke S. 2016. The real Wisconsin Idea: the seven pillars of Van Rensselaer Potter’s bioethics. Journal of Agricultural and Environmental Ethics 29 (4), 587-596. [izvorni znanstveni rad u časopisu; IF = 1.16; Q1]
  1. Doričić R, Ćorić T, Tomljenović M, Lakošeljac D, Muzur A, Kolarić B. 2018. Mortality Characteristics of Two Populations in the Northern Mediterranean (Croatia) in the Period 1960–2012: An Ecological Study. Internationals Journal of Environmental Research and Public Health 15 (11), 2591. [izvorni znanstveni rad u časopisu; IF = 2.14; Q2]
  1. Rinčić I, Muzur A, Sodeke SO. 2018. Sex selection, gender selection, and sexism. U: Hostiuc S, ur. Clinical Ethics at the Crossroads of Genetic and Reproductive Technologies. London: Elsevier/Academic Press. Pp. 113-130. [poglavlje u knjizi]
  2. Muzur A, Rinčić I. 2018. Bioetička Europa našeg doba: struje, kormilari, sidrišta. Zagreb: Pergamena. [186 str.; monografija].

Popis projekata (osim projekata HRZZ-a; voditelj A. Muzur)

  1. Medicinski elementi u sakralnoj tradiciji na području Riječke nadbiskupije (062-1012555-0795). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. 2011.-2014.
  2. Korijeni bioetike: američki i europski prinosi konstrukciji jedinstvene povijesti (844-10-1344). Sveučilište u Rijeci. 2014.-2018.
  3. Novi trendovi u bioetici srednje i jugoistočne Europe: istraživanje i umrežavanje resursa (uniri-human-18-4-1130). Sveučilište u Rijeci. 2019.–

Dosadašnje sudjelovanje na projektima HRZZ

  1. Fritz Jahr i korijeni europske bioetike: utemeljenje međunarodne mreže znanstvenika – EuroBioNethics (06.05/17). Hrvatska zaklada za znanost. II.-VII. 2011. (voditelj A. Muzur) i
  2. European Bioethics in Action (Europska bioetika na djelu) – EuroBioAct (7853). Hrvatska zaklada za znanost. 2014.-2017. (voditelj A. Muzur).
  1. Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti, 2014.-

Osim gore navedenih „Pet publikacija“, iz ovih su projekata proizašle i dvije uredničke knjige (Muzur A, Sass H-M, ur. 2012. Fritz Jahr and the Foundations of Global Bioethics: the Future of Integrative Bioethics. Münster: Lit; Muzur A, Sass H-M, ur. 2017. 1926-2016: Fritz Jahr’s Bioethics – A Global Discourse. Münster: Lit).Najvažniji rezultati: kreiranje stabilne mreže suradnika diljem Latinske Amerike (zajednička prijava projekta u okviru programa Horizon 2020; pozivi hrvatskim znanstvenicima na Franko-latinoameričke forume bioetike, svjetski kongres kliničke bioetike i dr.; suradnja pri uređivanju časopisa). Iz drugog projekta (EuroBioAct) proizašla je i lista „bioetičkih standarda“ (objavljena kao tiskani katalog) u suradnji s trima jedinicima lokalne samouprave (Kršan, Bakar, Mali Lošinj).

Pozvana predavanja na međunarodnim konferencijama (samo najvažnija i najnovija):

  1.  “1927 – Die Geburt der Bioethik in Halle (Saale) durch den protestantischen Theologen Fritz Jahr (1895-1953)”, Halle, Njemačka, 28.-29. studenoga 2012. (u koautorstvu s Ivom Rinčić). “Epistemological, political, and cultural implications of the discovery of Fritz Jahr’s work”.
  2. IV Fórum Franco-Latinoamericano de Bioética “Bioética y Ambiente”, Mendoza, Argentina, 23.-24. travnja 2015. (u koautorstvu s Ivom Rinčić). “Bioethical standards: environmental bioethics in action”.
  3. Multidisciplinary workshop “History and Ethics at the Crossroads. A European Perspective”, Bukurešt, 15. srpnja 2016. “The concept and project of European bioethics”.
  4. Dubrovnik International Bioethics Summer School Conference „Price of Health“, Dubrovnik, August 12-14, 2016. „European Bioethics: A new history guaranteeing a new future“.
  5. STOA workshop on „Ethical and social challenges of agricutural technologies – Issues for decision-makers,“ European Parliament Bruxelles, January 25, 2017. „Precautionary principle between European bioethical tradition and American pragmatism.“
  6. International Symposium „Crossing over to the future: interdisciplinarity in research and higher education“, Wenner-Gren Center, Stockholm, Sweden, May 18-20, 2017. „Interdisciplinarity as a state of mind: how can individuals and societies reach it?“.
  7. International medical sociology and social work education conference “Ethics and practices of transprofessional cooperation”, Chung Shan Medical University, Taichung City, Taiwan, December 2, 2017. “Bioethical interdisciplinarity as a model for a new science of adaptation: challenges for human health and society”.
  8. The technological change of the artificially intelligent robot and education in the 4th revolution, Seoul, R. Korea, January 30, 2019. “Epharmology: a plea for a new science of adaptation to a digitalised world.”

 

OBRAZOVANJE

 

  1. dr. sc.

International School for Advanced Studies (ISAS/SISSA), Trst (nostrificirano)

  1. mr. sc.

Central European University, Budimpešta (nostrificirano)

  1. dr. med.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Zaposlenje

od 2008. izv. prof. (od 2013., red. prof, od 2018. red. prof. u trajnom zvanju) / pročelnik Katedre

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

od 2014. red. prof (od 2018. red. prof. u trajnom zvanju) / prodekan

Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci

Prethodna zaposlenja

2003.–2005. docent

Medicinski fakultet i Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

2001.-2002. poslijedoktorand

Laboratory of Neurophysiology, Department of Psychiatry, Massachusetts Mental Health Center, Harvard Medical School, Boston

1993.-1995. stažist

Dom zdravlja Opatija

 

STIPENDIJE I NAGRADE

 

1992.–1993. stipendija rektora Sveučilišta u Rijeci

1995.–1996. stipendija Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti

1996.–2000. stipendija Međunarodne škole za napredne studije u Trstu

  1. prva nagrada na Književnom natječaju „Drago Gervais“ Rijeka
  2. naslov komendatora Reda Zvijezde talijanske solidarnosti (predsjednik R. Italije)
  3. naslov počasnog konzula R. Poljske (ministar vanjskih poslova R. Poljske i Predsjednik RH)

 

MENTORSTVA DOKTORSKIH STUDENATA I POSLIJEDOKTORANDA

2010.– 2019. 8 diplomanata / 3 doktoranda

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

2013.-2017. 1 doktorand

Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru

2016.-2017. 5 diplomanata

Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci

2014.-2016. 3 završna rada na poslijediplomskom specijalističkom studiju

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci

 

NASTAVNE AKTIVNOSTI

od 2003.: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO (Uvod u medicinu i povijest medicine; Povijest dentalne medicine; Uvod u znanstveni rad; Stanja svijesti)

Medicinski fakultet, Filozofski fakultet i Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci

od 2013.: INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI (Integrativna bioetika)

Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu

od 2013. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO (Povijest zdravstvenog turizma)

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i Zdravstveno veleučilište u Zagrebu

2016.-2018.: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO (Priprema znanstvenog rada i projekta)

Međunarodno sveučilište Libertas Zagreb

 

ORGANIZACIJA ZNANSTVENIH SASTANAKA (samo relevantno za prijavu projekta)

  1. Riječki dani bioetike (Rijeka, svibnja 2009.―)
  2. Lošinjski dani bioetike (M. Lošinj, svibnja 2010.―)
  3. 1st International Conference “Fritz Jahr and European roots of bioethics: establishing an international scholars’ network (EuroBioNethics)” (Rijeka-Opatija, ožujka 2011.)
  4. Prva međunarodna interdisciplinarna konferencija ”Bioetika – znak novog doba: bioetika, mediji, pravo i medicina” (Ohrid, Makedonija, listopada 2011.)
  5. 9th Conference of International Society for Clinical Bioethics (ISCB) (Rijeka, rujna 2012.)
  6. Živost kritike Ivana Illicha (1926.-2002.) deset godina nakon njegove smrti (Rijeka, prosinca 2012.)
  7. Stručno-znanstveni simpozij ”Zdravlje za sve?!” (Rijeka, 18. svibnja 2013.)
  8. Aktualni trenutak hrvatskog zdravstva V: zaštita prava djece i mladih na seksualno zdravlje (Rijeka, 21. studenoga 2014.)
  9. 12th Conference of International Society for Clinical Bioethics (ISCB) (Split/Bol, rujna 2015.)
  1. EuroBioAct International Conference: Declaring War on Declarations – Various Bioethical Theories Respond to Modern Practical Challenges (Rijeka, 12.-13. lipnja 2015.)
  2. 1. interdisciplinarni studentski simpozij InHealth “Zdravlje kroz istraživanja, edukaciju i sport” (Rijeka, 3. lipnja 2016.)
  3. Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem «Neuroetika: između bioetike i neuroznanosti» (Karlovac, 9. lipnja 2017.)

 

OBVEZE U ORGANIZACIJI (samo relevantno za prijavu projekta)

od 2008. pročelnik Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci (RH)

od 2013. predstojnik Dokumentacijsko-istraživačkog centra za europsku bioetiku „Fritz Jahr“ Sveučilišta u Rijeci (RH) (od 2018. pri Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci)

od 2014. prodekan za opće poslove i kvalitetu Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci (RH)

od 2015. predsjednik Znanstvenog vijeća Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (RH)

od 2016. pročelnik UNESCO-ve katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Sveučilišta u Rijeci (RH)

 

ČLANSTVA

od 1999. član Znanstvenog vijeća Referentnog centra za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor Ministarstva zdravstva RH

od 2011. član Odbora za medicinsku leksikografiju HAZU

2012.-2016. predsjednik Hrvatskog bioetičkog društva

od 2014. član Stručnog vijeća Centra za integrativnu bioetiku pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu

od 2014. član Povjerenstva za međunarodnu suradnju Medicinskog fakulteta u Rijeci

2014.-2018. član Etičkog povjerenstva za zaštitu akademske čestitosti Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci

od 2015. član Povjerenstva za znanstvenoizdavačku djelatnost Ministarstva znanosti i obrazovanja RH

od 2016. član Povjerenstva za izdavačku djelatnost Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci

od 2017. član Područnog znanstvenog vijeća za biomedicinu i zdravstvo Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj

2017.-2018. član Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Zakona o osiguravanju kvalitete znanosti i visokog obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja

 

NAJVAŽNIJE ZNANSTVENE SURADNJE (tema: bioetika)

Hrvatska: Ante Čović, Hrvoje Jurić (Zagreb), Ivica Kelam (Osijek), Mislav Kukoč (Split)

Bosna i Hercegovina: Orhan Jašić (Sarajevo)

Srbija: Željko Kaluđerović (Novi Sad), Zoran Todorović, Karel Turza i Sandra Radenović (Beograd)

Makedonija: Dejan Donev (Skopje)

Italija: Luisella Battaglia (Genova), Antonio Spagnolo (Rim), Gilberto Marzano (Udine)

Francuska: Christian Byk (Pariz)

Španjolska: Helena Roig (Barcelona)

Njemačka: Walter Schweidler (Eichstätt), Florian Steger (Ulm)

SAD: Hans-Martin Sass (Washington), Stephen Sodeke (Tuskagee), Peter Whitehouse (Cleveland)

Brazil: José Roberto Goldim i Marcia Fernandez (Porto Alegre), Leo Pessini (Saõ Paulo)

Argentina: Natacha Lima (Buenos Aires)

Čile: Fernando Lolas Stepke (Santiago)

Tajvan: Michael Tai (Taichung)

 

PREKIDI U KARIJERI

2005.-2009. profesionalno obnašanje dužnosti gradonačelnika Opatije

Rođen je 1991. godine u Rijeci; magistar je sanitarnog inženjerstva, doktorand na doktorskom studiju Zdravstveno i ekološko inženjerstvo te asistent pri Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Završio je pripravnički staž na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

 

Bavi se znanstvenim i nastavnim aktivnostima iz područja biomedicine i zdravstva te interdisciplinarnih područja znanosti. Kao glavna područja interesa navodi javno zdravstvo, bioetiku, povijest medicine i medicinsku etiku. Aktivan je u sportskoj domeni kao nogometni trener, tajnik i član Upravnog odbora lokalnog nogometnog kluba; član je Hrvatskog znanstvenog društva za povijest zdravstvene kulture, tehnički urednik znanstvenih časopisa: AMHA – Acta medico-historica Adriatica i Jahr – Europski časopis za bioetiku  i član Organizacijskog odbora godišnjih znanstvenih skupova Rijeka i Riječani u medicinskoj povjesnici (2018.-) i Riječki dani bioetike (2018.-).

rođen: Rijeka, Hrvatska

matični broj znanstvenika: 356496

Radno iskustvo

2019.- poslijedoktorand, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet

2017.-2019. asistent, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet

2015.-2017. stručni suradnik, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet

2012.-2013. asistent na projektu, Sveučilište u Rijeci, Znanstveno-tehnologijski park

Područje znanstvenog interesa

javno zdravstvo, bioetika, povijest medicine

Obrazovanje
2014.-2019. doktor znanosti (javno zdravstvo i zdravstvena zaštita), Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet

Doktorski rad: Utjecaj industrijskog onečišćenja na obilježja smrtnosti na području Grada Bakra i Grada Malog Lošinja u periodu od 1960. do 2012. godine

2008.-2011. magistar organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet

Istraživač na znanstvenim projektima

2019.- “Bioetički standardi urbaniteta: grad kao okvir etike života (s posebnim

osvrtom na Rijeku) voditeljica projekta izv. prof. Iva Rinčić, financirano od strane Sveučilišta u Rijeci

2014.-2017. “Europska bioetika na djelu – EuroBioAct” (HRZZ, 7853) voditelj projekta prof. dr. sc. Amir Muzur, financirano od strane Hrvatske zaklade za znanost

Ostale istraživačke aktivnosti

2012.-2017. “Documentation of the Vlashki/Zheyanski Language” (1160696) voditelj projekta prof. dr. sc. John Singler, financirano od strane Nacionalne zaklade za znanost (National science foundation, USA)

2015.-2017. “Palež u sjećanjima” voditelj projekta dr. sc. Gašper Mithans, financirano od strane Europske Unije u sklopu programa “Europa za građane”

Publikacije

– 14 znanstvenih radova, 30 konferencijskih priopćenja

ORCID profile: https://orcid.org/0000-0002-4948-956X

CROSBI profile: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=356496

Najznačajnije publikacije za aktualnu projektnu prijavu

  1. Doričić, Robert; Ćorić, Tanja; Tomljenović, Morana; Lakošeljac, Danijela; Muzur, Amir; Kolarić, Branko, Mortality Characteristics of Two Populations in the Northern Mediterranean (Croatia) in the Period 1960–2012: An Ecological Study, International Journal of Environmental Research and Public Health, vol. 15, 11, 2591, 2018.
  2. Miloš, Maja, Doričić, Robert (ur.) European Bioethics in Action – EuroBioAct: A List of Bioethical Standards for Local Communities, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, 2017.
  3. Eterović, Igor; Doričić, Robert, EuroBioAct: new paths of integrative bioethics, Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja 15 377-391, 2017.

Članstva

2017.- izvršni urednik časopisa Acta medico-historica Adriatica – AMHA

2014.-2017. član Izdavačkog odbora časopisa Acta medico-historica Adriatica – AMHA

2014.- član Izdavačkog odbora časopisa European Journal of Bioethics – Jahr

2017.-2019. član Senata Sveučilišta u Rijeci

2015.- član Glavnog tajništva Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku

2014.- član Izvršnog odbora, Hrvatsko znanstveno društvo za povijest zdravstvene kulture

Nagrade/Organizacijske vještine

Član organizacijskih odbora godišnjih znanstvenih skupova: Rijeka i Riječani u medicinskoj povjesnici (2011.-), Riječki dani bioetike (2015.-2017., 2019.), Lošinjski dani bioetike (2018.-) i drugih znanstvenih skupova.

  1. Priznanje za najboljeg magistra organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu u akademskoj godini 2010./2011., Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet

2009. Priznanje za najboljeg studenta 1. godine Diplomskog sveučilišnog studija organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet

Rođen 1984. u Rijeci (Hrvatska), osnovnu školu završio u Lovranu, a opću gimnaziju u Opatiji. Godine 2008. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Rijeci (Filozofija i povijest), a 2015. doktorirao je iz filozofije (etika) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Filozofija). U zvanju je znanstvenog suradnika od 2016., a radi kao znanstveni novak na Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci od 2009. godine.

 

Kao stipendist Fulbrightove zaklade (preddoktorska kategorija) akademske godine 2014./2015. znanstveno se usavršavao na Sveučilištu Maryland (College Park, SAD) kao gostujući istraživač (Fulbright Visiting Research Scholar). Bio je dobitnik Top stipendije za top studente za akademsku godinu 2008./2009.

Područja njegove specijalizacije jesu filozofija Immanuela Kanta, bioetika i etika, a područja kompetencije lokalna povijest i povijest medicine. Napisao je jednu knjigu, uredio dvije knjige i načinio prijevod jednog poglavlja. Napisao je tri poglavlja u knjizi, četiri znanstvena rada u zbornicima radova, preko deset znanstvenih te mnoštvo stručnih članaka iz spomenutih područja u različitim znanstvenim časopisima. Piše i popularizacijske članke u stručnim časopisima. Izlagao je svoja istraživanja na preko dvadeset međunarodnih i preko deset domaćih znanstvenih konferencija.

 

Glavni je urednik znanstvenih časopisa Zbornik Lovranšćine (od 2010.), JAHR – European Journal of Bioethics (od 2016.) i AMHA – Acta medico‑historica Adriatica (od 2017.) te član mlađeg uredništva časopisā Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica (oboje od 2010.). Piše recenzije za nekoliko znanstvenih časopisa. Bio je suradnik na nekoliko znanstvenih projekata: Medicinski elementi u sakralnoj tradiciji Riječke nadbiskupije (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2011.–2014), Fritz Jahr i europski korijeni bioetike: uspostavljanje međunarodne mreže znanstvenika (Hrvatska zaklada za znanost, 2011.), Europska bioetika na djelu (Hrvatska zaklada za znanost, 2014.–2017.) i Korijeni bioetike: američki i europski prilozi konstrukciji zajedničke povijesti, 2014.–2018.).

 

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci angažiran je u nastavi iz predmetā u području bioetike, medicinske etike i etike zdravstvene skrbi (»Bioetika u zdravstvenoj njezi«, »Bioetika u primaljstvu«, »Uvod u medicinsku etiku i bioetiku«, »Etika u zdravstvu«, »Medicinska etika«, »Etika u zdravstvenoj skrbi«, »Filozofija i bioetika u sestrinstvu«) te povijesti medicine (»Uvod u medicinu i povijest medicine«, »Povijest dentalne medicine«).

 

Aktivan je član brojnih nacionalnih i lokalnih znanstvenih, stručnih i civilnih udruga: Hrvatski planinarski savez (član Izvršnog odbora od 2016.), Hrvatsko znanstveno društvo za povijest zdravstvene kulture (član Izvršnog odbora od 2014.), Planinarsko društvo »Opatija« (član Izvršnog odbora od 2012., tajnik od 2013.), Hrvatsko bioetičko društvo (od 2009.), Hrvatsko filozofsko društvo (član Odbora za arhivu od 2012., član Izvršnog odbora od 2016.), Katedra Čakavskoga sabora Lovran (predsjednik Nadzornog odbora 2008.–2012., predsjednik od 2012.).

 

Oženjen je i ponosni otac dviju kćeri.

 

CROSBI poveznica: https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/320323

Marianna Gensabella profesorica je moralne filozofije na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Messini, gdje predaje bioetiku i etiku komunikacije. Također predaje bioetiku na Odjelu za medicinu i kirurgiju te na Odjelu za farmaciju Sveučilišta u Messini. Članica je izvršnog odbora Više škole za bioetiku pri Teološkom institutu S. Tommaso u Messini.

 

Bila je rektorica (2007.-2013.); pročelnica Odjela za humanističke znanosti (2013.-2014.); koordinatorica za Dodiplomski studij u informacijskim znanostima (2004.-2012.; 2014.-2016.).

 

Na Sveučilištu u Messini diplomirala je filozofiju s pohvalom magna cum laude 1972. godine. Marianna Gensabella specijalizirala je 1977. godine “Filozofiju i filozofska istraživanja” pri Specijalističkoj školi za filozofiju Sveučilišta u Rimu. Od 1974. godine razvija akademsku karijeru: junior research fellow (1974.), research fellow (1976.), senior research fellow (1980.), izvanredna profesorica (2000.), redovita profesorica (2010.).

 

Njezina istraživanja uključuju različite istraživačke pravce u području suvremene moralne filozofije. Njezin istraživački interes bio je u 80-ima prošlog stoljeća fokusiran na fenomenologiju potrebe i želje, povezanost psihoanalize i filozofije kod Freuda i Lacana. U 90-ima je proučavala francuski i talijanski egzistencijalizam (na temelju radova Sartrea, Marcela, Prinija i Pareysona), kršćansku misao i temu ženske misli. Od sredine 90-ih posebnu pažnju posvećuje istraživačkim problemima u bioetici. Koordinirala je različite interdisciplinarne istraživačke projekte, seminare, okrugle stolove, međunarodne i nacionalne konferencije s područja bioetike. Autorica je brojnih publikacija: četiriju monografija, deset uredničkih knjiga, više radova u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima, poglavlja u uredničkim knjigama te izlaganja s nacionalnih i međunarodnih konferencija.

 

Mariana Gensabella, bioetičarka, članica je međunarodne istraživačke skupine “Affiliate Global Bioethics” koju je osnovao Van Rensselaer Potter. Bila je članicom Talijanskog nacionalnog povjerenstva za bioetiku (2007.-2017.); također je glavna tajnica sicilijanskog odsjeka Nacionalnog instituta za bioetiku.

Talijanski odjel UNESCO-ve Katedre za bioetiku dodijelio je 19. listopada 2017. Marianni Gensabella nagradu za promicanje bioetičke svijesti kroz njezin profesionalni rad.

Mjesto i datum rođenja: Split, 12. studenog 1992.

 

E-mail: jos.guc@gmail.com; jguc@ffst.hr

 

Obrazovanje:

od studenog 2016. Doktorand filozofije Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

srpanj 2016. Magistar edukacije povijesti i filozofije (mag. educ. hist. et phil.) Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

rujan 2014. Sveučilišni prvostupnik povijesti i filozofije (univ. bacc. hist. et phil.) Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

 

Radno iskustvo:

od listopada 2017. Asistent u Centru za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu

veljača 2016. – lipanj 2016. Demonstrator na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu

 

Objavljeni radovi:

Prethodno priopćenje: Josip Guć, „Etički aspekti Camusova Pobunjenog čovjeka“, Filozofska istraživanja 146 (2/2017), str. 271–287.

Prikaz: Josip Guć, „Treći Regionalni studentski simpozij društvenih i humanističkih znanosti ‘Identitet slobode – sloboda identiteta’“, Filozofska istraživanja 146 (2/2017), str. 387–389.

Izvanredna profesorica (BA Univ. of Athens, MA i PhD Univ. of Exter, Ujedinjeno Kraljevstvo).

 

Bila je zaposlena pri Katedri za filozofske i sociološke studije Sveučilišta na Kreti (1994.), Katedri za klasiku i filozofiju Sveučilišta na Cipru (1995.-2011.). Od listopada 2011. predaje filozofiju na Katedri za filozofiju i edukaciju pri Aristotelovom sveučilištu u Solunu. Njezini glavni znanstveni interesi uključuju moralnu filozofiju, primijenjenu etiku i bioetiku, političku filozofiju u filozofiju antičke grčke. Bila je članica ciparskog Nacionalnog odbora za bioetiku od njegova osnutka (2002.) do 2011.

 

Sudjelovala je u svojstvu partnera u Europskom istraživačkom programu (Cost) pod nazivom title IS 12 01 Disaster Bioethics: Addressing ethical issues triggered by disasters (2012.-2016.).

 

Recenzentica je u međunarodnim časopisima za bioetiku poput Bioethics, Wiley – Blackwell i Life Sciences, Society and Politics, Open Access, Springer.

 

Njezine najznačajnije publikacije uključuju:

 

  1. Grčki prijevod knjige R. F. Atkinsona: Conduct: An Introduction to Moral Philosophy, Macmillan, London-Melbourne-Toronto 1969 (Publication Syghroni Paideia, Thessaloniki 2012).
  2. From Meta-ethics to Ethics: An Overview of R. M. Hare’s Moral Philosophy, Peter Lang, Frankfurt am Main 2011.
  3. Kritičko izdanje Demetrius Kydonisovog prijevoda Tome Akvinskog, Summa Theologica, vol. 18: On justice and injustice (Publication of the Foundation of Research and Editions of Neohellenic Philosophy, Athens 2002).
  4. “Tracing the roots of European Bioethics back to the Ancient Greek philosophers – physicians”, Fritz Jahr and the Foundations of Global Bioethics: The Future of Integrative Bioethics, Amir Muzur and Hans – Martin Sass (επιμ.), Lit Verlag, Berlin 2012, p. 59-71.
  5. “Why helping the Victims of Disasters makes me a better person? Towards an anthropological theory of humanitarian action”, Human Affairs, vol. 26 (2016), pp. 26-33 DOI:10.15/humaff-2016-0004
  6. “Professional Ethics”, in the Encyclopedia of Global Bioethics, Springer Science + Business Media Dordrecht 2015, H. Ten Have (ed.), Encyclopedia of Global Bioethics, DOI 10.1007/978-3-319-05544-2_351-1

7. “Fritz Jahr’s Bioethical Imperative: Its Origin, Point and Influence”, Jahr, European Journal of Bioethics, vol. 7/2, Νο. 14, (2016), pp. 149 – 156.

Izvanredni profesor, Katedra za filozofiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Novom Sadu

 

Željko Kaluđerović rođen je 6. svibnja 1964 godine u Vrbasu Vojvodina, Srbija. Diplomirao je na Katedri za ratarstvo i povrtlarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Iste je godine upisao studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu gdje je diplomirao 1996. godine. Kaluđerović je 2003. godine stekao magisterij znanosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Ondje je upisao te 2008. godine obranio doktorsku dizertaciju.

 

Kaluđerović je zaposlen u zvanju izvanrednog profesora na Katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu, na kojemu je održavao 3 godine (2003.-2006.) nastavu iz kolegija Povijest filozofije, Srednjovjekovna i moderna filozofija (2009.-2010.), a od 2009. tj. 2010. predaje sljedeće kolegije: Grčka filozofija, Helenističko-rimska filozofija, Etika, Bioetika, Etika u novinarstvu i Filozofija morala. Kaluđerović od 2010. godine, na Katedri za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Tuzli (Bosna i Hercegovina) održava kolegij iz Filozofije antičke Grčke i kolegij Srednjovjekovna filozofija i etika.

 

Kaluđerović je objavio sljedeće knjige: Aristotel i predsokratovci (KriMel, Novi Sad, 2004.), Helensko poimanje pravde (Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci, Novi Sad 2010.), Presokratsko razumevanje pravde (Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci, Novi Sad, 2013.), Filozofski triptih (Biblioteka ARHE, Filozofski fakultet, Novi Sad, 2014.), Dike and Dikaiosyne (Magnasken, Skopje, 2015) Rana grčka filozofija (Hijatus, Zenica, 2017.).

 

Kaluđerović je objavio više od 100 znanstvenih članaka i prikaza u različitim znanstvenim časopisima u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Mađarskoj, Turskoj, Njemačkoj i SAD.

 

Kaluđerović je sudjelovao na više od četrdeset i pet međunarodnih konferencija te na jednom međunarodnom kongresu (9th svjetski kongres bioetike). Kaluđerović je sudjelovao ili sudjeluje u četiri znanstvena projekta u Srbiji: Problems of modern philosophy (1996.-2000.); Place of philosophy in the modern society (2005.); The tradition of teaching philosophy in two oldest Serbian grammar schools (2008.-2011.); Teaching of philosophy in Serbian grammar schools of Vojvodina in the interwar period (2011-2017)  i tri znanstvena projekta u Hrvatskoj: Origin of philosophy of ratio-vitalism in the philosophy of Ortega y Gasset (2014); Theoretical bases and practical implications of European bioethics (2015.-2017.); European bioethics in action – EuroBioAct (2014.-2017.).

 

Željko Kaluđerović je član Bioetičkog društva Srbije, Hrvatskog bioetičkog društva, Centra za integrativnu bioetiku (Makedonija), Hrvatskog filozofskog društva, Filozofskog društva Makedonije, Međunarodnog udruženja predsokratovskih studija, član Organizacijskog odbora Lošinjskih dana bioetike, član uredništva časopisa JAHR- europskog časopisa za bioetiku Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, glavni urednik filozofskog časopisa ARHE iz Novog Sada, član Organizacijskog odbora 6. Bioetički forum za jugoistočnu Europu (Srbija, 2010.) te član povjerenstva za Nagradu “Zoran Đinđić” (2009.-2014.).

 

U periodu između 2010. i 2015. Kaluđerović je bio pročelnik Katedre za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu.

Obrazovanje:

2008.-2010. Doktorat znanosti

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2001.-2005. Magisterij znanosti

Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

1994.-2000. Diplosmi studij

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

 

Radno iskustvo (obrnuto kronološki):

ožujak – lipanj 2001. Nevladina organizacija GONG

od 1.       lipnja 2001. Sveučilište u Rijeci – Medicinski fakultet (znanstvena novakinja, asistentica, viša asistentica, docentica, izv. profesorica od 1. listopada 2017.)

 

Stipendije i nagrade:

– 5 međunarodnih stipendija (Norveška, italija, Švedska, Austrija, UNESCO)

 

Publikacije:

– 4 knjige (2 autorstvo i 2 koautorstvo)

– 59 radova u časopisima, 19 zbornici radova

 

Sudjelovanje i vođenje projekata:

– suradnica na 2 znanstvena projekta, istraživačica na 2 znanstavna projekta, voditeljica 1 znanstvenog projekta MZOS-a (Klinička bioetika: edukacija za komuniciranje s gluhim pacijentima)

 

Mentorstva studenata, doktoranada i poslijedoktoranada:

2009.-2017. 21 mentorstvo studenata, 1 poslijediplomantica

2 doktorandice u izradi doktorata    

 

Pozvana predavanja:

– 30 znanstvenih, 6 stručnih

 

Najvažnije znanstvene suradnje:

Amir Muzur (povijest bioetike, Medicinski fakultet Rijeka, Rijeka, Hrvatska)

Hans Martin Sass (povijest bioetike, Kennedy Institute of Ethics, Georgetown, USA)

José Roberto Goldim (europska bioetika, Hospital de Clinicas de Porto Alegre, Porto Alegre, Brasil)

Stephen Olufemi Sodeke (integrativna bioetika, National Center for bioethics in research and health care, Alabama- Tuskegee, USA)

 

Ostalo:

– organizacija preko 40 simpozija i konferencija iz područja bioetike

– potpredsjednica Etičkog povjerenstva za biomedicinska istraživanja Medicinskog fakulteta

– Uredništvo časopisa Jahr – European Journal of Bioethics, Filozofska istraživanja

– Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti (od 2017)

– članica međunarodnog povjerenstva nagrada Fritz Jahr (od 2016)

– Ravnateljica Zaklade Sveučilišta u Rijeci (od 1. listopada 2013)

 

CROSBI poveznica:https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=247765&period=2007

Doc. dr. sc. TIJANA TRAKO POLJAK rođena je 18. srpnja 1983. godine. Godine 2007. diplomirala je četverogodišnji dvopredmetni dodiplomski studij na Odsjeku za sociologiju i Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2013. završila je Poslijediplomski doktorski studij sociologije na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu obranom doktorske disertacije „Uloga državotvornih simbola u izgradnji identiteta hrvatskog društva“. Od 2008. zaposlena je kao znanstvena novakinja, 2014. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvene suradnice te zaposlena na radnom mjestu poslijedoktorandice, a 2016. na radnom mjestu docentice na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 

Na dodiplomskom studiju na matičnom odsjeku nositeljica je kolegija „Socijalna ekologija“, „Etika okoliša“ i „Sociologija sela“ te izvođačica „Uvoda u socijalnu antropologiju“, a u sklopu Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju nositeljica „Temeljnih pojmova ekologije čovjeka“. U sklopu Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu sunositeljica je kolegija „Društvo i okoliš“. Na diplomskom studiju Krajobrazne arhitekture Agronomskog fakultetu u Zagrebu nositeljica je „Etike okoliša“.

 

Autorica je monografije o hrvatskom identitetu te kourednica zbornika i (ko)autorica niza znanstvenih i stručnih radova, poglavlja u knjigama i zbornicima koji se većinom temelje na empirijskim istraživanjima o hrvatskom društvu iz područja socijalne ekologije, sociologije prostora, te konstrukcije identiteta s naglaskom na simboličku dimenziju. Sudionica je brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Aktivno djeluje i u organizaciji domaćih skupova te kao prevoditeljica stručne literature s engleskog na hrvatski jezik.

 

Dobitnica je nekoliko stipendija od kojih su najistaknutije istraživačka stipendija Fulbright na  University of California Los Angeles (2011.-2012.), te British Scholarship Trust (2010./2011.). Nagrađena je Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine te nagradom „Franjo Marković“ Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2007. godine. 

 

Sudjelovala je na znanstvenom projektu „Modernizacija i identitet hrvatskog društva: socio-kulturne integracije i razvoj“ (voditelj: prof. dr. sc. Ivan Cifrić) na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta (2008.-2012., uz potporu MZOŠ-a). Bila je i suradnica na projektu „Integrativno mišljenje i nova paradigma znanja“ (voditelj prof. dr. sc. Ante Čović) na Odsjeku za filozofiju (2013.-2014., uz potporu Sveučilišta u Zagrebu). Godine 2015.-2016. bila je suradnica na projektu „Razvoj studija ekologije uz primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira – EkoRaMa“ (voditeljica: prof. dr. sc. Anđelka Plenković-Moraj) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (uz potporu Europske unije). Trenutno je suradnica na projektu „Čimbenici uspješnosti i modeli suradnje zadruga u Hrvatskoj” (voditeljica: doc. dr. sc. Jasmina Božić) na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2017.-2018., uz potporu Sveučilišta u Zagrebu). Projekt želi putem kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja definirati čimbenike ekonomske i društvene uspješnosti zadruga u Hrvatskoj.

 

Od 2016. godine glavna je i odgovorna urednica znanstvenog časopisa „Socijalna ekologija“, u izdanju Hrvatskog sociološkog društva i Zavoda za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predstojnica je Katedre za socijalnu ekologiju Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Članica je Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku. Članica je niza strukovnih organizacija poput Hrvatskog sociološkog društva, American Sociological Association, European Sociological Association, The Society for the Study of Symbolic Interactionism, Hrvatskog bioetičkog društva te članica predsjedništva Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva.

 

CROSBI poveznica: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=304823

Datum stjecanja doktorata: 7. 2. 2012.

 

Ivana Zagorac docentica je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (datum izbora u zvanje: 18. veljače 2015.). Predstojnica je Katedre za filozofiju odgoja. Doktorirala je 2012. godine na istom fakultetu s temom »Razvoj bioetičkog senzibiliteta u hrvatskom društvu« (polje filozofija, grana etika). Znanstveno se usavršavala na Institut für Medizinische Ethik und Geschichte der Medizin der Ruhr-Universität Bochum, Njemačka (Marie Curie Newfelpro stipendija, 2014–2015) te na Technische Universität Dortmund, Njemačka (DAAD stipendija, 2010.).Glavna je i odgovorna urednica časopisa Metodički ogledi (ISSN: 1848-2325) te je članica uredništva časopisa Filozofska istraživanja (ISSN: 1848-2309), Synthesis philosophica (ISSN: 1848-2317) i In medias res (ISSN: 1848-6304). Bila je pomoćnica glavnog urednika te potom glavna urednica Biblioteke Sabrana djela Pavla Vuk-Pavlovića (Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2007–2016). Bila je voditeljicom triju projekata financiranih od strane Sveučilišta u Zagrebu koji su bili usmjereni istraživanju koncepata ranjivosti (2015.) i suosjećanja (2016., 2017.). Jedna je od voditeljica projekta za popularizaciju znanosti »Znanstveni inkubator: Trening za znanstvena istraživanja« (od 2013.). Članica je Hrvatskog filozofskog društva, Hrvatskog bioetičkog društva, International Forum of Teachers (UNESCO Chair in Bioethics), European Academy of Sciences and Arts te je počasna članica Bioetičkog društva Srbije. Kao članica organizacijskog ili programskog odbora sudjelovala je u organizaciji 20-ak znanstvenih konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu. Objavila je 30-ak znanstvenih radova u časopisima i zbornicima radova te sudjelovala izlaganjem na brojnim konferencijama. Urednica je zbornika O sportu drugačije. Humanistički aspekti sporta (Zagreb, 2014.) te suurednica zbornika Perspektive filozofije (Zagreb, 2016.) te zbornika Čovjek i kultura (Zagreb, 2010.). Područja znanstvenog interesa: filozofska etika, bioetika, filozofija sporta, filozofija odgoja.

 

CROSBI poveznica: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=284081

Professor of Christian Ethics and Bioethics

School of Social Theology and Christian Culture

Faculty of Theology of the Aristotle University of Thessaloniki

 

 

  1. Short Biography

He was born in Istanbul and studied theology at the Faculty of Theology of the Aristotle University in Thessaloniki, where he received his Postgraduate (Master’s Degree) and his Doctorate Diploma (PhD) in Christian Ethics. He has worked as a Scientific Collaborator and Scientific Assistant at the Chair of Systematic Theology of the Department of Orthodox Theology in the University of Munich. He is Professor at the Faculty of Theology of the Aristotle University teaching Christian Ethics and Bioethics. His research interests focus on bioethics and social ethics. He has written the following books: Ethical consideration of abortion (in Greek), Thessaloniki 2009, p. 280, The sanctity of human life. Presentation and evaluation of the teaching of the Roman Catholic Church on bioethics from the point of view of Orthodox Ethics (in Greek), Thessaloniki 2010, p. 452, Living Organ and Tissue Transplantation: the medical and ethical view (in Greek, in cooperation with PhD. Emmanuel Nikolousis), Thessaloniki 2016, p. 280, The Scientifically Feasible and the Ethically Correct. Views of Orthodox Bioethics (in Greek), Thessaloniki 2016, p. 290, The Commercialization of the Human Body. An ethical approach of Slavery and Prostitution, (in Greek), Thessaloniki 2019. He has also participated in several conferences in Greece and abroad and has published numerous articles in Greek and international scientific journals.

 

 

  1. Member of the following Bioethics Committees:
  • Bioethics Committee of the Ecumenical Patriarchate of Constantinople
  • Greek Unit of the UNESCO Chair in Bioethics
  • National Ethics Committee for Clinical Studies
  • Bioethics Committee of the School Social Theology and Christian Culture of the Aristotle University in Thessaloniki.

 

 

  1. Teaching

2002-2003: Teaching as Scientific Collaborator and Scientific Assistant at the Chair of Systematic Theology of the Department of Orthodox Theology in the University of Munich

2004-2013: Teaching as Lecturer and Assistant Professor of the School of Social and Pastoral Theology of AUTh

2013-2021: Teaching as Assistant Professor, Associate Professor and Professor of the School of Social and Pastoral Theology of AUTh

2018 – 2022: Teaching in the Postgraduate Studies Program “Systematic Philosophy” organized by the School of Philosophy and Education of AUTh in collaboration with the Faculty of Philosophy, Pedagogy and Psychology of the Kapodistrian University of Athens and the Department of Philosophy and Social Studies of the University of Crete

2021 – 2022: Teaching in the Postgraduate Studies Program “Philosophical, pedagogical and interdisciplinary Philosophy” organized by the School of Philosophy and Education of AUTh in collaboration with the School of Theology, the School of Economics and the School of Mechanical Engineering of the same University

 

Teaching in foreign Universities as visiting Professor

  • University of Basel, Faculty of Theology (Switzerland) at the Summer Semester 2017 the Seminary “Enhancing Human Beings?” in collaboration with Prof. Georg Pfleiderer.
  • M. University of Munich (Germany) at the Summer Semester 2020 the Course “Hand­lungsfelder orthodoxer Soziallehre: Grundlage der Sozial- und Wirtschafts­ethik”. (Orthodox Social Teaching: The Fundaments of Social and Business Ethics)

 

  1. Member of the following conference organizing committees:
  • «Ευθανασία: ιατρική, νομικήκαιθεολογικήπροσέγγιση» (Euthanasia: medical, legal and theological viewpoints). Interdisciplinary bioethics conference organized by the School of Social and Pastoral Theology of AUTh on 22 November 2010.
  • «Τομάθηματωνθρησκευτικών: Προβληματισμοί – Επισημάνσεις – Προτάσεις» (Reli­giouseducationatSchool: Considerations – Observations – Suggestions). Con­fe­rence organized by the School of Social and Pastoral Theology of AUTh on 11-12 March 2013.
  • «Από την οδύνη στην ελευθερία. Συμβολή στην αντιμετώπιση του προβλήματος των ναρκωτικών» (Fromsufferingtofreedom: Facingtheproblemofdrugs). Inter­disciplinary conference organized by the School of Social and Pastoral Theology of AUTh on 22 April 2013.
  • «Ευθανασία: ΛόγοςκαιΑντίλογος. ΗθικέςΠροσεγγίσεις» (Euthanasia: ethical approaches). Interdisciplinary bioethics conference organized by the School of Social and Pastoral Theology and the School of Philosophy and Education of AUTh on 18 May 2017 in the Faculty of Theology of the Aristotle University of Thessaloniki.
  • «Τοφυσικόκαιτοτεχνητόυπότοπρίσματωναναπαραγωγικώνκαιβελτιωτικώντεχνολογιών» (The natural and the artificial in the light of reproductive and improving technologies). The1st Panhellenic Conference of Medical Ethics and Bioethics organized by the School of Social and Pastoral Theology and the School of Philosophy and Education of AUTh on 8-10 December 2017.
  • «ΣύγχρονηΒιοηθική. Προκλήσεις- Προσεγγίσεις – Προοπτικές» (Modern Bioethics: Challenges – Approaches – Perspectives). Interdisciplinarybioethicsconferenceorganized by the Metropolis of Ilia in Pyrgos on 4-6 May 2018.
  • «ΗΕκκοσμίκευσητουΧριστιανισμούκαιηΕπίδρασήτηςστηΣύγχρονηΠαιδεία» (The Secularization of Christianity and its impact on today’s education). The 10th Theological conference organized by the Panhellenic Union of Theologians in Athens on 2-3 November 2018.
  • «Παρένθετημητρότητα: Οηθικόςπροβληματισμόςγιατημητέρα, τοπαιδίκαιτηνοικογένεια» (Surrogate Motherhood: The ethical consideration about the mother, the child and the family). Interdisciplinary bioethics conference organized by the School of Social and Pastoral Theology and the School of Philosophy and Education of AUTh on 5 December 2018.
  • «Ορθόδοξη Θεολογία και Παιδεία: Η συμβολή του Αγ. Ιουστίνου Πόποβιτς και του π. Γεωργίου Φλωρόφσκυ» (OrthodoxTheologyandEducation. The contribution of St. Justin Popovic and George Florovsky). International Theological Conference organizedby the Panhellenic Union of Theologians under the auspices of the Holy Synod of the Orthodox Church of Greece and held in Athens on 15-16 November 2019.
  • «Νεκτάριοντιμήσωμενπιστοί. ΒίοςκαιέργοτουαγίουΝεκταρίουΠενταπόλεωςτουθαυματουργού» (Let us honor Saint Nectarios: The Life and Work of Saint Nectarios of Pentapolis and Wonderworker). The 2nd International Theological Conference organizedby the Panhellenic Union of Theologians and held online due to the pandemic on 13-14 November 2020.
  • «Επιστήμη, Εκκλησία και Κοινωνία απέναντι στις πανδημίες» (Science, Church and Society facing the Pandemic). Interdisciplinary conference organized by the School of Social Theology and Christian Culture of AUTh and held online due to the pandemic on 18 March 2021.
  • «Studia Theologica Doctoralia” – International Symposium», the 12th -13th editions organized by the Faculty of Orthodox Theology “Dumitru Stăniloae” of the “Al. I. Cuza” University – Iassy and held online on 10-11 May 2021 with the theme: «Doctoral Research in Pandemic – Challenges, Solutions, Opportunities».
  • «Η συμβολή της Εκκλησίας στους αγώνες των Ελλήνωνγια την ελευθερία τους από τον τουρκικό ζυγό» (The contribution of the Church in the Greek Revolution of 1821): The 3nd International Theological Conference organized by the Panhellenic Union of Theologians and held online due to the pandemic on 12-13 November 2021.

 

 

 

 

  1. Publications

He has published 7 books, 48 articles, 2 book reviews and 4 translations of scientific works. He is also the editor of the Proceedings of one interdisciplinary conference.

 

Books

  1. Οι κοινωνικές θέσεις του Αγίου Γρηγορίου του Παλαµά (The social teaching of Saint Gregory Palamas), Thessaloniki 1998.
  2. Η ιερότητα της ζωής. Η θέση της Ρωµαιοκαθολικής Εκκλησίας σε θέµατα βιο­ηθικής (The sanctity of human life. The Positions of Roman-Catholic Church on bioethical issues), Thessaloniki 2003, ISBN 960 92196-0-8, pp. 342.
  3. Ηθική θεώρηση της έκτρωσης (Ethical consideration of abortion), Thessaloniki 2009, K. Sfakianakis Publications, ISBN 978-960-6681-24-0, pp. 280.
  4. Η ιερότητα της ζωής. Παρουσίαση και αξιολόγηση από άποψη Ορθόδοξης Ηθικής των θέσεων της Ρωμαιοκαθολικής Εκκλησίας για τη βιοηθική (The sanctity of human life. Presentation and evaluation of the teaching of the Roman Catholic Church on bioethics from the point of view of Orthodox Ethics), K. Sfakianakis Publications, Thessaloniki 2010, ISBN 978-960-6681-34-9, pp. 452.
  5. Η μεταμόσχευση ιστού και οργάνου από ζώντα δότη. Ιατρική και ηθική θεώρηση (Living Organ and Tissue Transplantation: the medical and ethical view) Thessaloniki 2016, ISBN 978-618-5146-38-2, Ostracon Publications, pp. 280 (in collaboration with Dr. Med. Emmanuel Nikolousis).
  6. Το επιστημονικά εφικτό και το ηθικά ορθό. Προσεγγίσεις Ορθόδοξης Βιοηθικής (The Scientifically Feasible and the Ethically Correct. Views of Orthodox Bioethics), Thessaloniki 2016, ISBN 978-618-5146-39-9, Ostracon Publications, pp. 290.
  7. Η εμπορευματοποίηση του ανθρωπίνου σώματος. Ηθική θεώρηση της δουλείας και της πορνείας (The Commercialization of the Human Body. An ethical approach of Slavery and Prostitution), Thessaloniki 2019, ISBN 978-618-5146-83-2, Ostracon Publications, pp. 288.

 

Editing of Proceedings

  1. Παρένθετη Μητρότητα. Ο ηθικός προβληματισμός για τη μητέρα, το παιδί και την οικογένεια. Πρακτικά Διεπιστημονικής Ημερίδας εις μνήμην του Καθηγητή Χρήστου Βάντσου (Surrogate Motherhood. The ethical consideration about the mother, child and family. Proceedings of the Interdisciplinary Conference in me­mory of Professor Christos Vantsos). Cosmos: Proceedings 1, Thessaloniki 2020 (in collaboration with D. Kaklamanos and E. Pepes).

http://ejournals.lib.auth.gr/kosmos/article/view/7784

 

Articles in scientific magazines or books

  1. «Die Stellungnahme der Russischen Kirche zu Fragen der Bioethik gemäß ihrer Sozialdoktrin vom August 2000», in: K. Nikolakopoulos – A. Vletsis – V. Ivanov (ed.), Die Orthodoxe Theologie zwischen Ost und West, Frankfurt am Main 2002, pp. 401–411.
  2. «Η θέση της Ρωσικής Εκκλησίας σε θέµατα βιοηθικής» (The Statement of the Russian Orthodox Church on bioethical issues), in: Θεοδροµία 5 (2003) 232-244.
  3. «Die Lebensmittel aus der Sicht der Orthodoxen Theologie», in: Herbert Bucken­hüskes (ed.), Ethische und ethnische Aspekte bei der Auswahl und der Her­stellung von Lebensmitteln, Bonn 2004, pp. 149–156.
  4. «Das neue griechische Gesetz über die assistierte Fortpflanzung und die Haltung der orthodoxen Kirche Griechenlands», in: Orthodoxes Forum, 18 (2004) 65-74.
  5. «Η σηµασία της ορολογίας στη βιοηθική», (The Importance of Terminology in Bioethics), in: Scientific Annals of the Theological Faculty / School of Pastoral and Social Theology of the Aristotle University of Thessaloniki, 9 (2004) 147-160.
  6. «Η αξιοπρέπεια του ανθρώπου. Έννοια, περιεχόµενο και αξιολόγηση από άποψη Χριστιανικής Ηθικής» (Human dignity from the Christian Ethics point of view) in: Scientific Annals of the Theological Faculty / School of Pastoral and Social Theology of the Aristotle University of Thessaloniki, 10 (2005) 197-215.
  7. «Η αυτογνωσία κατά τη διδασκαλία του Μ. Βασιλείου» (Self-knowledge according to the teaching of St. Basil the Great), in: Θεοδροµία 8 (2006) 495-507.
  8. «An orthodox approach to bioethics», in: Scientific Annals of the Theological Faculty / School of Pastoral and Social Theology of the Aristotle University of Thessaloniki, 11 (2006) 79-91.
  9. «Православный взгляд на биоэтику» (An orthodox approach to bioethics), translated into Russian by the webpage Bogoslov.ru.
  10. «An Orthodox View of Philanthropy and Church Diaconia», in: Christian Bioethics 13 (2007) 251-268 (written in collaboration with Marina Kiroudi).
  11. «Το επιχείρηµα του ολισθηρού δρόµου στη βιοηθική» (The Slippery Slope Argument in the context of Bioethics), in: Following Apostle Varnavas. Anniver­sary Publication in honor of Archbishop of Cyprus Chrysostomos II, Nicosia 2008, pp. 75-94.
  12. «Βιοηθική: Θεώρηση από άποψη Χριστιανικής Ηθικής» (Bioethics: The view­point of Christian Ethics), in: Greek Orthodox Metropolis’ of Germany Calendar of 2009, pp. 18-33.
  13. «Η ευθανασία ως ζήτημα νοηματοδότησης της ζωής και του θανάτου» (Euthanasia as a question of Life and Death), in: Ιατρικό Δίκαιο κ. Βιοηθική, vol. 11, July – September 2010, p. 1.
  14. «The use of chemical substances from an ethical point of view», in: Medichem International Workshop «Risk Assessment and Human Exposure to Hazardous Materials», Thessaloniki 2011, pp. 151-155.
  15. «Η αφαίρεση της ζωής: Ο βιοηθικός προβληματισμός στα ζητήματα της έκτρω­σης και της ευθανασίας», (Taking Life: the bioethical consideration of abortion and euthanasia», in: Πνευματική Διακονία 4 (2011) 42-52.
  16. «Το ζήτημα του AIDS από άποψη Χριστιανικής Ηθικής», (AIDS from a Christian Ethics point of view) in: Witnessing to the Nations. Anniversary Publication in honor of the Ecumenical Patriarch Bartholomew, Thessaloniki 2011, pp. 75-86.
  17. «Euthanasie als Sinnfrage von Leben und Tod», in: Orthodoxes Forum 15 (2011) 173-179.
  18. «Η χριστιανική προσέγγιση της βιοηθικής στην πολυπολιτισμική κοινωνία» (Christian approach to bioethics in a multicultural society), in: Analecta Catholica 2 (2013) 109-125.
  19. «Η φιλανθρωπία κατά τον άγιο Γρηγόριο τον Παλαμά» (Philanthropy according to Saint Gregory Palamas), in: Κόσμος 2 (2013) 103-113.
  20. «Η φιλία κατά τον άγιο Ιωάννη τον Χρυσόστοµο» (Friendship according to Saint John Chrysostom), in: Theology and modern Church life, Thessaloniki 2014, pp. 259-266.
  21. «Η χρησιμοποίηση χημικών προϊόντων. Θεώρηση Οικολογικής Ηθικής» (The use of chemical products from the point of view of ecological ethics), in: Theology and modern Church life, Thessaloniki 2014, pp. 195-203.
  22. «Ο ηθικός προβληματισμός για τον εγκεφαλικό θάνατο στη ρωμαιοκαθολική θεολογία» (Ethical reflection on cerebral death according to Roman Catholic Theology), in: Theology and modern Church life, Thessaloniki 2014, pp. σ. 205-238.
  23. «Ethik des Lebensbeginns. Eine griechisch – orthodoxe Position», in: Rupert Scheule (ed.), Ethik des Lebensbeginns. Ein interkonfessioneller Diskurs, Regensburg 2015, pp. 66-88.
  24. «Οι θέσεις της Αγίας και Μεγάλης Συνόδου της Ορθοδόξου Εκκλησίας για τη βιοηθική» (The positions of the Holy and Great Council of Orthodox Church on bioethics), in: Το επιστημονικά εφικτό και το ηθικά ορθό. Προσεγγίσεις Ορθόδοξης Βιοηθικής, Thessaloniki 2016, pp. 73-83.
  25. «Η ηθική της έναρξης της ζωής από ορθόδοξη άποψη» (Ethics on the beginning of life from the orthodox point of view), in: Το επιστημονικά εφικτό και το ηθικά ορθό. Προσεγγίσεις Ορθόδοξης Βιοηθικής, Thessaloniki 2016, pp. 97-120.
  26. «Αναπαραγωγική κλωνοποίηση: η προσέγγιση της Ορθόδοξης Ηθικής» (Repro­ductive Cloning: the approach of Orthodox Ethics), in: Το επιστημονικά εφικτό και το ηθικά ορθό. Προσεγγίσεις Ορθόδοξης Βιοηθικής, Thessaloniki 2016, pp. 135-142.
  27. «Η ευθανασία ως ζήτημα νοηματοδότησης της ζωής και του θανάτου» (Euthanasia as a question of Life and Death), in: Το επιστημονικά εφικτό και το ηθικά ορθό. Προσεγγίσεις Ορθόδοξης Βιοηθικής, Thessaloniki 2016, pp. 159-168.
  28. «Η καύση των νεκρών και το μήνυμα τας Ανάστασης» (Cremation and the message of Resurrection), in: Το επιστημονικά εφικτό και το ηθικά ορθό. Προ­σεγ­γίσεις Ορθόδοξης Βιοηθικής, Thessaloniki 2016, pp. 181-189.
  29. «Лищение жизни. Биоэтическая проблематика в вопросасах абортов и эвтаназии», in: Το επιστημονικά εφικτό και το ηθικά ορθό. Προσεγγίσεις Ορθόδοξης Βιοηθικής, Thessaloniki 2016, pp. 261-275.
  30. «Influența morală a icoanei și a imaginilor după Sfinții Părinți ai Bisericii», in: Facultatea de Teologie Ortodoxă Târgoviște, Misiune, spiritualitate, cultură, Editura Bibliotheca, Târgoviște 2017, pp. 99-109.
  31. «Το πρόσωπο στη συνάφεια της ιατρικώς υποβοηθούμενης αναπαραγωγής. Θεολο­γική προσέγγιση» (The person in relevance to the medically assisted reproduction), in: E. Kalokairinou (ed.), Man and the medically assisted reproduction techniques, Thessaloniki 2018, pp. 39-54.
  32. «Ο άνθρωπος ως συνδημιουργός. Θεολογικές προϋποθέσεις της ηθικής της αναπαραγωγής» (Man as co-cr Theological premises of the ethics of repro­duction), in: M. Kanellopoulou-Mpoti, E. Protopapadakis, F. Panagopou­lou-Koutnatzi (ed.), Βιοηθικοί προβληματισμοί ΙΙΙ. Το παιδί, Athens 2018, pp. 77-87.
  33. «Lebensschutz um jeden Preis? Fragen zur Bioethik – Orthodoxe Perspektive», in: B. Stubenrauch – A. Vletsis – D. Nüssen – M. Huber (Ed.), 500 Jahre Reformation – wo steht die Ökumene? Münster 2018, pp. 299-307.
  34. «The Church’s prayer on deathbed and the moral reflection on euthanasia», in: Conatus-Journal of Philosophy, 3, 2 (2018), 119-127. DOI:inhttp://dx.doi.org/­10.12681/­conatus.19396.
  35. «Η ενημέρωση του ασθενή, τα ιατρικά δεδομένα και το φαινόμενο nocebo» (Informing the patient, medical data and the nocebo phenomenon), in: Kanellopoulou-Mpoti, F. Panagopoulou-Koutnatzi (ed.), Βιοηθικοί Προβλημα­τισμοί ΙV. Δεδομένα Υγείας και Γενετικά Δεδομένα, Athens 2019, pp. 265-277.
  36. «The Positions of the Holy and Great Council of the Orthodox Church on bioethics», in: Viorel Sava (ed.), Fidelitate Tradițională și creativitate înnoitoare: Secvențe actuale din cercetările tinerilor doctoranzi, Iași 2019, pp. 103-111.
  37. «Το φυσικό και το τεχνητό στον αθλητισμό. Ηθική θεώρηση της φαρμακο­διέγερσης (doping)» (Natural and artificial in sports. Ethical consideration of doping), in: Κοινωνία 40, 1 (2019) 19-27.
  38. «Η ευχή της Εκκλησίας εις ψυχορραγούντα και ο ηθικός προβληματισμός για την ευθανασία» (The Church’s prayer on deathbed and the moral reflection on euthanasia), in: Holy Bible and Culture. Anniversary Publication in honor of Professor Christos Oikonomou, Thessaloniki – Nikosia 2020, vol. II: theological Studies, pp. 15-25.
  39. «Ethical and practical considerations on cancer recommendations during COVID-19 pandemic» (written in collaboration with Christos Melidis), in: Molecular and Clinical Oncology 13, 5 (2020) DOI:3892/mco.2020.2075.
  40. «Παρένθετη μητρότητα: Πράξη ανιδιοτελούς προσφοράς ή εμπορευματο­ποίησης του σώματος;» (Surrogacy: An act of selflessness or commercialization of the body?), in: Μ. Vantsos – D. Kaklamanos – E. Pepes (Ed.), Surrogate Mother­hood. The ethical consideration about the mother, child and family. Proceedings of the Inter­disciplinary Conference in memory of Professor Christos Vantsos, Cosmos: Proceedings 1, Thessaloniki 2020, pp. 85-97.
  41. «Are We Playing God by Editing our Genes? An Orthodox Perspective», in: Orthodoxes Forum 34,1 (2020) 27-35.
  42. «Ζημιώνεται ή ωφελείται ο ζων δότης; Ένα καίριο ερώτημα για την ηθική θεώ­ρηση της μεταμόσχευσης οργάνου» (Is the donor harmed or benefited? A crucial question concerning organ transplantation), in: Social Theology. Anniver­sary Publication in honor of Professor and Dean of the Faculty of Theology in the National and Kapodistrian University of Athens, Professor Apostolos Nikolaidis, Athens 2020, pp. 379-390.
  43. «The teaching of Saint Nectarios on faith in his work ‘Know thyself’», in: Viorel Sava (ed.), Aspecte Ale Cercetării Științifice Doctorale, Astăzi, Iași 2020, pp. 69-78.
  44. «Is the participation of the Christian in war ethically acceptable? An orthodox approach on the basis of two patristic references», in: Myriam Wijlens – Vladimir Shmaliy – Simone Sinn (ed.), Churches and Moral Discernment, Volume 2: Learning from History (Faith and Order Paper No. 229), Geneva 2021, 190-203 (written in collaboration with Kristina Mantasasvili).
  45. «Η ηθική επίδραση της εικόνας και των θεαμάτων κατά τους Πατέρες της Εκκλησίας» (The moral impact of sight and spectacles in the teaching of the Church Fathers), in: Κληρονομία, 39 (2021) 121-132.
  46. «Transplantation – orthodox» in: Lexikon für Kirchen- und Religionsrecht, vol. 4, Ferdinand Schöningh, Paderborn 2021, pp. 458-460.
  47. «Η πανδημία υπό το πρίσμα της χριστιανικής ηθικής» (The pandemic from the point of view of Christian Ethics), in: Πνευματική Διακονία 14 (2021) 66-69.
  48. «Η περί πίστεως διδασκαλία του αγίου Νεκτάριου στο έργο τουΤο γνώθι σεαυτόν» (Saint Nectarios’ teachings on faith in his work “Know thyself”), under publication at the Anniversary Publication in honor of Professor Athanasios Karathanasis.

 

  1. Presentations in Conferences and Lectures at foreign Universities

He has participated in 51 Conferences or Symposia in Greece and abroad and has given 17 Lectures at foreign Universities.

Current position, Memberships and Education

Maria Laura Giacobello is Associate Professor of Moral Philosophy, SSD M-FIL/03, at the Department of Ancient and Modern Civilizations, University of Messina.

She is a member of the Italian Philosophical Society.

She is a member of the Class IV (Literature, Philosophy and Fine Arts) of the Accademia Peloritana dei Pericolanti (founded 1729).

She is a member of the Edgar Morin International Study Center for Philosophy of Complexity

She is a member of the Sicilian Section of the Italian Institute of Bioethics.

She is on the editorial board of the magazine “Complessità”.

She is a member of the Scientific Committee of the Gallarate Center for Philosophical Studies.

She is on the Academic Board of the PhD program in Humanities, Messina University.

She heads an international research project on the theme of “complexity and ecoethics”, on behalf of the “Edgar Morin” International Studies Center for Philosophy of Complexity.

She is lecturer for the Master in Bioethics and Sexology, organized by the Higher School of Specialization in Bioethics, Messina, together with the Pontificia Salesiana University.

 

After obtaining the Classical Studies High School Diploma, she graduated in Philosophy at the University of Messina (1991).

She carried out scientific research at the LUISS (Free International University of Social Studies) Institute of Sociological and Political Studies in Rome, as holder of a scholarship from the Uberto Bonino and Maria Sofia Pulejo Foundation of Messina (1992).

She graduated in Law from the University of Messina (1999).

She is licensed to practice as a lawyer (2002).

She taught Psychology of Orientation and of Law and Social Legislation at the E. Ainis State Teacher Training College in Messina, as part of the 2002/2003 IFTS Regional Plan.

She was an adjunct professor of Economic History at the Faculty of Economics at the University of Messina (2007/2008).

She holds a PhD in Methodologies of Philosophy from the University of Messina (2011).

She was a lecturer at the “Francesco Fiorentino” Summer School of Higher Education, Italian Institute for Philosophical Studies, Lamezia Terme (2012).

She held a two-year research contract (2014/2015) to carry out study and analysis as part of the “Expert Decision Support System for Justice: S.ESP.IUS” project, concerning the computerization of civil law, at the Department of Economics, Business, Environmental and Quantitative Methodologies (SEAM) of the University of Messina.

She was a subject expert for Economic History (S.S.D. SCPS-P / 12) and Business and Professional Ethics (S.S.D. M-FIL 03) at the Faculty of Economics at the University of Messina; for History of Philosophy (S.S.D. M-FIL 06), for Logic and Philosophy of Science (S.S.D M-FIL / 02) and for Moral Philosophy (S.S.D. M-FIL / 03) at the Department of Ancient and Modern Civilizations at the University of Messina.

She was a lecturer for the second level Master in “Palliative care and pain therapy for Psychologists” at the University of Messina, II ed. A.A. 2019/2020.

 

Her research activity has mainly focused on the thinking of Max Weber, Hannah Arendt, Nicholas Georgescu-Roegen, Serge Latouche, Edgar Morin, Van Rensselaer Potter. She was also interested in the relationship between complexity theory, economics and ethics.

 

————–

 

PUBLICATIONS

 

MONOGRAPHS

Giacobello M.L. (2019). Van Potter: la bioetica tra saggezza e conoscenza. In dialogo con la filosofia, Rubbettino, Soveria Mannelli 2019. ISBN: 978-88-498-5995-9

 

Giacobello M.L. (2013). Per un’etica “complessa”, Aracne, Rome 2013. ISBN: 9788854862258

 

Giacobello M.L. (2012). L’economia della Complessità di Nicholas Georgescu-Roegen, Le Lettere, Florence 2012. ISBN: 978-88-60875655

 

Giacobello M.L. (2009). Pensiero e giudizio in Max Weber e Hannah Arendt, Armando Siciliano, Messina 2009. ISBN: 88-7442-585-6

 

 

OTHER PUBLICATIONS

Giacobello M. L. (2021). Nuovi strumenti per l’etica. Riflessioni a margine della Nuova Enciclopedia di Bioetica e Sessuologia. In «Itinerarium», Volume 29, numero 77-78, 2021/1-2, pp. 229-233. ISSN: 1127-3216

 

Giacobello M. L. (2021). Fritjof Capra e il lato oscuro della crescita. Verso un’economia ecologica. In A. Anselmo and F. Crapanzano (eds.). FISICA ECOLOGIA FILOSOFIA. Omaggio a Fritjof Capra. Armando Siciliano. Messina 2021. ISBN 978-88-7442-964-6

 

Giacobello M.L. (2020). A relevância de Van Rensselaer Potter entre sabedoria e conhecimento. In Anor Sganzerla – Diego Carlos Zanella (ed.). A BIOÉTICA DE V. R. POTTER: 50 ANOS DEPOIS. pp. 29-54. Pucpress, Curitiba 2020.  ISBN 978-65-87802-33-6

 

Giacobello M.L. (2020). L’homo eoecologicus tra bioetica globale e bioeconomia. Per una nuova transizione. In “Complessità” I, 2020, pp. 251-285, Armando Siciliano, Messina 2020.  ISBN 978-88-7442-950-9

 

Giacobello M.L. (2019). Un’economia che uccide. In F. Totaro (ed.), Filosofia ed economia, pp. 319-328, Morcelliana, Brescia 2019. ISSN 2531-7806.  ISBN: 978 88 372 3346 4

 

Giacobello M.L. (2019). Per un’educazione alla solidarietà: dalla bioetica globale all’etica della complessità. In «Medicina e Morale» 2019/2, pp. 181-196. ISSN: 0025-7834 (carta) – ISSN: 2282-5940 (online)

 

Giacobello M.L. (2018). Uno sguardo (bio)etico sulle distorsioni del sistema alimentare. In «L’Arco di Giano» n. 97, autunno 2018, pp. 137-148.  ISSN: 1721-0178

 

Giacobello M.L. (2018). Recensione a M. Gensabella Furnari (a cura di), Identità di genere e differenza sessuale. Percorsi di studio, Rubettino, Soveria Mannelli 2017. In «The Future of Science and Ethics», v. 3, giugno-dicembre 2018, pp. 106-108. ISSN: 2421-3039

 

Giacobello M.L. (2017). LA PASSIONE DI PENSARE. (ANCORA SU HANNAH ARENDT). In «Illuminazioni», n. 41, luglio-settembre 2017, pp. 191-211. ISSN: 2037-609X; URL: http://compu.unime.it/quarantuno.html#

 

Giacobello M.L. (2017). Una questione di Giudizio (breve nota su Benedetto Croce e Hannah Arendt). In «DIACRITICA», Anno III, fasc. 1 (13), 25 febbraio 2017, pp. 63-74. ISSN: 2421-115X. URL: http://diacritica.it/letture-critiche/una-questione-di-giudizio-breve-nota-su-benedetto-croce-e-hannah-arendt.html

 

Giacobello M.L.(2017). Dall’ homo oeconomicus all’uomo intero. In «HUMANITIES», Anno V, Numero 9, Gennaio 2016, pp. 45-51.  ISSN: 2240-7715. DOI:10.6092/2240-7715/2016.1.41-51. URL: http://cab.unime.it/journals/index.php/hum/article/view/1510

 

Giacobello M.L. (2016). Pensare/Internet. Il Coraggio Della Filosofia. In «BRAINFACTOR» 08/11/2016. ISSN 2035-7109. URL:  http://www.brainfactor.it/?p=4901

 

Giacobello M.L. (2015). Sulla “decrescita” di Latouche. In “Bollettino della Società Filosofica Italiana”, n. 215, maggio/agosto 2015, pp. 63-80, Società Filosofica Italiana, Roma 2015. ISSN: 1129-5643

 

Giacobello M.L. (2014). La facoltà di giudicare: una risposta alla domanda civile di filosofia. In F. Coniglione (ed.), La domanda civile di filosofia – Atti del XXXIII Congresso Nazionale della Società Filosofica Italiana, pp. 281-285, Bonanno Editore, Acireale-Roma 2015. ISBN: 978-88-6318-043-5

 

Giacobello M.L. (2014). La “storia” di Hannah Arendt. Comprensione e giudizio. In «HUMANITIES», Anno III, Numero 6, Giugno 2014, pp. 127-157. ISSN: 2240-7715. DOI: 10.6092/2240-7715/2014.2.127-157. URL:  http://cab.unime.it/journals/index.php/hum/article/view/1463/1177

 

Giacobello M.L. (2014). I fondamenti epistemologici dell’etica di Max Weber. In Atti della Accademia Peloritana dei Pericolanti, pp. 114-127, Esi, Napoli 2014. ISBN: 978-88-495-2626-4

 

Giacobello M.L. (2014). L’educazione come autoformazione permanente: Emilio Roger Ciurana e la riforma delle scienze umane. In “Complessità” I-2, 2013, pp. 241-253, Sicania, Messina 2014.  ISBN: 978-88-7268-148-0

 

Giacobello M.L. (2014). Edgar Morin. La riforma del pensiero per una conoscenza pertinente. In “Complessità”2, 2012, pp. 76-110, Sicania, Messina 2013; e “Complessità” I-2, 2013, pp. 183-196, Sicania, Messina 2014. ISBN: 978-88-7268-148-0; ISBN: 978-88-7268-147-3

 

Giacobello M.L. (2013). La svolta paradigmatica in economia: Georgescu-Roegen. In D. Di Iasio (ed.), Princìpi di economia solidale – Atti del Convegno Nazionale della Società Filosofica Italiana – Foggia 8-10 novembre 2012, pp. 67-86, Pensa Multimedia, Lecce-Brescia 2013. ISBN: 978-8867600786

 

Giacobello M.L. (2012). Georgescu-Roegen e la scoperta dei concetti dialettici in economia. In  “Complessità”1, 2012, pp. 76-104, Sicania, Messina 2012. ISBN: 978-88-7268-144-2

 

Giacobello M.L. (2012). Georgescu-Roegen e il “tempo” dell’economia. In «BRAINFACTOR», 22/12/2012, Vol: 4 Issue: 3. ISSN: 2035-7109; URL: http://www.brainfactor.it/?p=1807

 

Giacobello M.L. (2012). La collana di perle di Georgescu-Roegen. Ovvero il Quarto principio della Termodinamica. In «HUMANITIES», Anno I, Numero 2, Giugno 2012, pp. 62-99. ISSN: 2240-7715. DOI: 10.6092/2240-7715/2012.2.62-99 URL: http://cab.unime.it/journals/index.php/hum/article/view/1402/1117

 

Giacobello M.L. (2012). La nuova etica di Nicholas Georgescu-Roegen. In Atti della Accademia Peloritana dei Pericolanti, pp. 218-227, Esi, Napoli 2012. ISBN: 978-88-495- 2209-9

 

Giacobello M.L. (2012). La sfida della complessità. La complessità ritrovata. In “Complessità”1-2, 2011, pp. 330-346, Sicania, Messina 2012. ISBN: 788872681435

 

Giacobello M.L. (2011). Georgescu-Roegen tra economia e filosofia. In “Bollettino della Società Filosofica Italiana”, n. 202, gennaio\aprile 2011, pp. 35-44, Società Filosofica Italiana, Rome 2011. ISSN:1129-5643

 

Giacobello M.L. (2011). Lanfranco Mossini e la categoria dell’utilità nel pensiero di Benedetto Croce. In “Complessità”1-2, 2010, pp. 259-270, Sicania, Messina 2011. ISBN: 978-88-7268-137-4

 

Giacobello M.L. (2010). Dal mondo disincantato alla natura storicizzata: Weber e Prigogine. In Atti della Accademia Peloritana dei Pericolanti, pp. 205-214, Esi, Napoli 2010. ISBN: 978-88-495-1985-3

Giacobello M.L. (2010).  Recensione a E. Paolozzi, La bioetica per decidere della nostra vita.  In “Complessità” 1-2, 2009, pp. 288-291, Sicania, Messina 2010. ISBN: 978-88-7268-135-0

 

Giacobello M.L. (2009). L’Europa complessa: la valorizzazione delle differenze nel processo di globalizzazione. In “Complessità”1-2, 2008, pp. 209-212, Sicania, Messina 2009. ISBN: 978-88-7268-134-3

 

Giacobello M.L. (2009).  Recensione a Kenneth W. Ford, Il mondo dei quanti. In “Complessità”1-2, 2008, pp. 325-327, Sicania, Messina 2009. ISBN: 978-88-7268-134-3 

 

Giacobello M.L. (2007). Recensione a Serge Latouche, COME SOPRAVVIVERE ALLO SVILUPPO-Dalla decolonizzazione dell’immaginario economico alla costruzione di una società alternativa. In “Complessità”1, 2007, pp. 169-172, Sicania, Messina 2007. ISBN: 978-88-7268-118-3

 

Giacobello M.L. (2006). La Storia economica nelle riflessioni di Carlo Cipolla. In “Complessità”2, 2006, pp. 140-146, Sicania, Messina 2006. ISBN: 978-88-7268-114-5

 

Giacobello M.L. (2006). Individualità storica e genesi del capitalismo moderno – la natura bidirezionale del rapporto fra economia e tipi di ordinamento sociale: il punto di vista di Max Weber, Annali della Facoltà di Economia-Università di Messina, Anno XLIV- 2006. ISSN: 0543-55-79

Rođena je 1992. godine u Zagrebu. Od 2016. godine magistra je soc. rada nakon završenog preddiplomskog i diplomskog studija socijalnog rada na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nekoliko godina radila je u okviru sustava socijalne skrbi. Od 2018. godine živi i radi u Rijeci, a od 2020. godine asistentica je pri Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te doktorandica na Poslijediplomskom doktorskom studiju soc. rada.

Bavi se znanstvenim aktivnostima vezanim uz socijalne odrednice zdravlja, zdravstvene nejednakosti, ranjive skupine i suradnju soc. rada i medicinskih struka. Članica je hrvatske istraživačke skupine istraživačkog projekta Zdravstvena zaštita kao javni prostor – Društvena integracija i društvena različitost u kontekstu dostupnosti zdravstvene zaštite u Europi. Tehnička je urednica znanstvenih časopisa AMHA – Acta medico-historica Adriatica i Jahr – Europski časopis za bioetiku, članica Organizacijskog odbora godišnjeg znanstvenog skupa Riječki dani bioetike (2020.-). U slobodno vrijeme stručna je terapeutica u Klubu liječenih alkoholičara „Novi život“ Rijeka.

ZNANSTVENI RADOVI

  1.  

– Kletečki Radović, M. i Tutić Grokša, I. (2021). „Je kako je, bit će bolje“: Subjektivna dobrobit nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade. Jahr, 12(2).

– Doričić, R., Orzechowski, M., Nowak, M., Tutić Grokša, I., Bielińska, K., Chowaniec, A., Ramšak, M., Łuków, P., Muzur, A.; Zupanič-Slavec, Z. & Steger, F. (2021). Diversity Competency and Access to Healthcare in Hospitals in Croatia, Germany, Poland, and Slovenia. International Journal of  Environmental Research and Public Health, 18(22), 11847. https://doi.org/10.3390/ijerph182211847

 

STRUČNI I DRUGI RADOVI

  1.  

– Balaž Gilja, A. i Tutić Grokša, I. (2021). Nasilje među djecom– doprinos pravnih propisa rješavanju socijalnog problema. Pravnik, 55 (107), 240-254.

– Tutić Grokša, I. (2021). U „Novom životu“ do novog (trezvenog) života. Tarsatika, XX(37/1).

SUDJELOVANJE NA SKUPOVIMA

2020.

– Zdravstveno stanje ranjivih skupina // 22. riječki dani bioetike – knjižica sažetaka / Tutić Grokša, Ivana (ur.). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, 2020. str. 20-20 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)

2021.

–  Tutić Grokša, I. Tijelo u sustavu socijalne skrbi. 23. riječki dani bioetike, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, 20. i 21. svibnja 2021.

– Balaž Gilja, A. i Tutić Grokša, I. Nasilje među djecom – doprinos pravnih propisa rješavanju socijalnog problema. Prvi Pravnikov znanstveni skup “Utjecaj društvenih promjena na pravni sustav i vice versa”, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2. lipnja 2021.

– Doričić, R., Tutić Grokša, I. i Muzur, A. Normative framework and access to healthcare for vulnerable groups – the Croatian example. Jahrestagung der Akademie fur Ethik in der Medizin „Die Zukunft der Menschlichkeit im Gesundheitwesen“, 22.-25. September 2021.

– Kletečki Radović, M. i Tutić Grokša, I. Subjektivna dobrobit mladih nezaposlenih korisnika socijalne pomoći, 25. dani Ramira i Zorana Bujasa, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 30. rujna – 2. listopada 2021.

– Tutić Grokša, I. i Branica, V. Seksualne i rodne manjine u sustavu socijalne skrbi Međunarodni znanstveni skup „Razvoj i zaštita prava LGBTIQA+ osoba“, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 10. prosinca 2021.

EUROBIOMED

Istraživačka
skupina

Ovaj projekt (IP-2020-02-7450) financira Hrvatska zaklada za znanost.